Nekako je u društvu ispalo da nam je sezona đireva 2007/2008. završila krajem mjeseca svibnja sa đirom u Gorski kotar, a odmah zatim, baš na samom početku sljedećeg mjeseca, započela nova sezona vožnji 2008/2009 sa đirom dogovorenim put Zagreba i Samobora. Nas četvorica smo se našli toga jutra u 10:00 na benzinskoj crpki te krenuli starom cestom preko Delnica, Severina na Kupi, Karlovca prema Zagrebu gdje su nas po dogovoru trebali dočekati prijatelji i provesti nas ulicama glavnoga grada.

      

            Nakon guštirajuće vožnje kroz Gorski Kotar po prelijepom, već ljetnom vremenu, u Zagreb pristižemo oko podneva i polako, uz pratnju koja nas vodi, prolazimo našim najvećim gradom, Zagrebom.

 

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske>, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte. Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Hrvatske. Položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Sam grad je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj županije.

 

            Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometno čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora. rad Zagreb prostire se na površini od 641 km2. Područje Grada Zagreba (u širem smislu), osim naselja Zagreb, obuhvaća i drugih 70 naselja. nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi" ! Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, što govori u prilog činjenici da je i ranije postojalo naselja.

 

            Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad. Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine. Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.Crkva sv. Marka
Trgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Od poznatijih palača na gornjem gradu svakako treba spomenuti Banske dvore kao rezidenciju najviših istanca u Republici Hrvatskoj.

 

            Kaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagrebačke katedrale. Danas je središte crkvenih institucija (Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol zagrebački, Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište). Katedrala dominira svojim položajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavog grada. Smatra se najvišom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakon potresa, u velikoj obnovi (1880.-1902.) Donji grad je urbano središte suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Glavni i najveći trg Zagreba je Trg bana Jelačića. Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jelačiću (1866.) Sa zapadne strane trga dolazi se u Ilicu, najpoznatiju zagrebačku ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama.

    

            Nakon našeg glavnog grada ceste nas dalje vodi isprva na ručak a kasnija ka drugim prijateljima u omaleni gradić blizu Zagreba, Samobor. Srednja zemljopisna širina, jugoistok Europe, sjeverozapadni "kut" Hrvatske, odrednice su položaja u prostoru. Dodamo li tome poziciju na rubu triju velikih prirodnih sredina - Panonske nizine na istoku, Dinarskog gorskog masiva na jugu i Alpskog planinskog prostora na zapadu, jasno nam je da će se sukobiti utjecaji reljefnih, klimatskih, geoloških i botaničkih osobina tih sredina. Na području Samobora osjećaju se ublaženi utjecaji tih regija što donosi posebnost ovom kraju.

 

            Položaj u prostoru namijenio je Samoboru bogatu povijest. Nalazimo tragove prvog čovjeka na zemlji, iz razdoblja Rimskog carstva, naseljavanja Slavena i novijih zbivanja. Najbolji pregled povijesnih zbivanja predočen je u geološko-arheološkoj, kulturno-povijesnoj i drugim specijaliziranim zbirkama Samoborskog muzeja. Stanovništvo ovog kraja i njegova prostorna disperzija odraz su isto tako povijesnih zbivanja, prirodnih osobina i prometne povezanosti. U Žumberačkom gorju nađeni su tragovi predkršćanske naseljenosti, a sadašnje stanovništvo ima korijene na istoku, jer je doseljavano iz krajeva koji su bili pod turskom okupacijom. Relikt koji ukazuje na to su nazivi naselja, prezimena žitelja i grkokatolička vjera.

 

            U nizinskim krajevima samoborske općine brojniji su utjecaji prohujalog vremena. Intenzivno je doseljavanje i miješanje stanovništva, pa gotovo i ne možemo govoriti o autohtonom stanovništvu u kraju koji inače spada među najgušće naseljene dijelove Hrvatske. Jedan od slatkih zaštitnih znakova ovoga grada jest svakako samoborska nadaleko poznata kremšnita te ruševine staroga grada na obližnjem brdašcu ponad Samobora.

    

            Nakon obilaska Samobora polako nas sustižu kasno popodnevni sati pa smo primorani vratiti se natrag put kući u Rijeku. Vožnjom smo otpratili sunce na počinak i dočekali sumrak na asfaltu Gorskog Kotara, a povratak sa predivnog nedjeljnog đira, natrag cestama u mraku, za kraj smo samo ovjekovječili fotografijama u svome gradu.

 

 

About-Us :: Members :: Information :: Gallery :: Member Gallery :: Guest Book :: Contact :: Forum :: Web Mail