Dugo su se kovali planovi i dogovaralo kako bi društvo trebalo jednu nedjelju potrošiti u posjetu jednom od najljepših nacionalnih parkova u svijetu, Plitvičkim Jezerima. Najveći problem u dogovoru je predstavljalo čudljivo i nepredvidljivo vrijeme u tom području krajem mjeseca listopada kada smo namjeravali ići, te prekratki boravak u samom parku za vrijeme kojeg se ne može baš puno toga obići ako se zna da je za većinski obilazak Plitvičkih Jezera potrebno barem dva dana boravka uz prenoćište, a mi smo imali na raspolaganju tek nekoliko sati. Sve u svemu koplja su se slomila i dogovor je pao, ide se u nedjelju 26. listopada, 2008. Vrijeme je bilo, hvala Bogu, sunčano, a plan puta je bio skovan da se ide iz Rijeke do Senja pa preko Vratnika, Otočca, Gospića prema Plitvicama. Iz Rijeke, uz nezaobilazna kašnjenja, krenulo je nas 10 sa 7 motora i polusatnom stankom za kavu u Senju, s time da su dva motora otišla na vožnju do Vratnika te potom skrenula i otišla natrag put kući u Rijeku, a mi ostali nastavili cestama do nacionalnog parka.

  

            U Plitvice smo došli oko podneva te se odmah zaputili kupiti karte i ostaviti opremu na čuvanje da nam ne smeta. Malo su nas čudno gledali zaposlenici parka s obzirom da je neuobičajeno za ovo doba godine da posjetioci pristižu motorima, no dobro, na pitanje dal nam je zima, odgovor je naravno bio pozitivan, ali pravo nas je smrzavanje tek čekalo na noćnom povratku kući preko Ogulina i ostatka Gorskog kotara.
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine, šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Odvojena sedrenim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak tisuća
godina, temeljna je osobitost Parka. Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

 

            Nakon ulaska u park, posjetiocu je na raspolaganju odabir staze obilaska koji se razlikuju u svojim vremenskim periodima trajanja razgledavanja. Pošto mi nismo imali previše vremena na raspolaganju naš je odabir pao na stazu G1, jer je za njeno razgledavanje bilo predviđeno 3-4 sata hoda uz vožnju, na samom početku, nekom vrstom autobusnog vlakića, te pri kraju, vožnju brodom po jezeru.

 

Nacionalni park je predivan, jedno čudo netaknute prirode kroz koju vode šetnice u nedogled, čas po šumarcima i oblama uz vodu, čas po drvenim improviziranim mostićima preko manjih jezera. Ukupna površina je 29 685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13 320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu. Godine 2006., bilo je 866 218 posjetitelja). Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je u Ličko- senjskoj županiji, a 7% u Karlovačkoj županiji. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite.

 

            Nacionalni park se sastoji od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460m zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezreo, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rječica i njene pritoke. Ima mnogo izvora, na kojima voda obilno izvire. To su tipična krška vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih geoloških formacija. Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se od juga prema sjeveru u duljini od 2,5 km.

 
  

            Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geološka građa, a na Donjima od vapnenca. Spilja ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloženog iz vode. Građa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Tri glavna elementa su: obilje vode, serdotvorci i sedra. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su biološki fenomen izuzetne ljepote.

 

            Nakon obilaska vlakićem i šetnje od 3 sata, dolazimo na drugi kraj obale te se tu ukrcavamo na brodić koji nas odvozi do obližnjeg kafića na drugoj strani obale jezera. Tu ostajemo na kratkoj pauzi i kavi te se ubrzo vraćamo istim vodenim putem do drugog brodića koji nas potom ploveći odnosi na sam kraj našeg obilaska. Bio je to izuzetan doživljaj prekrasne netaknute prirode u kojoj smo, barem na koji sat, i mi eto uživali. Polako se sunce počelo spuštati na horizontu neba, a mi smo odlučili krenuti kući drugim putem, preko Ogulina pa dalje kroz cijeli Gorski kotar do Delnica. Ostavljamo za sobom veličanstvena jezera i goropadne slapove te polako palimo motore i odlazimo u suton cestama Like.

 

            Jesenja noć u Gorskom Kotaru uopće nije ugodna, pogotovo ako dio cesta koje vas vode kući vijugaju mračnim šumama. No polako, jedan iza drugoga u koloni, svi odreda smrznuti i zadovoljni, već nekako dolazimo prvo do Čabra, potom Delnica i na kraju Fužina, gdje stajemo na večeru negdje oko 20:00 sati. Onako sitima i premorenima, ostalo nam je još tih 40-ak kilometara do kuće što u laganom gasu nekako prevaljujemo te u Rijeku pristižemo malo poslije 22:00. Odlično provedena nedjelja, sa pregršt uspomena, ostaje za nama, a motori su svojom vožnjom toga dana gumama prevalili nešto malo manje od 470km. Jedan od najljepših đireva young-4ever društva do sada.

 

About-Us :: Members :: Information :: Gallery :: Member Gallery :: Guest Book :: Contact :: Forum :: Web Mail