Kao i prethodne godine kada je MD "Young-4ever" posjetilo NP Plitvička Jezera i ove je godine tradicija posjećivanja jednog nacionalnog parka godišnje nastavljena. Na sam dan Sv.Nikole društvo je bilo u posjeti zaštićenom otočju Brijuni na zapadnoj obali Istarskog poluotoka, poznatom po svojim prirodnim ljepotama flore i faune te po svojoj burnoj kako povijesnoj i kulturnoj tako i političkoj prošlosti. 12 članova i prijatelja Društva sa 9 motocikala u to nedjeljno jutro zaputilo se cestama preko Labina-Raše-Pule ka navedenoj destinaciji.

 

            Na Brijune se naravno pristiže turističkim brodićem iz malog istarskog mjestašca Fažane nedaleko Pule. Srdačno osoblje samog parka nam je zaželjelo dobrodošlicu i dodijelilo vlastitog turističkog vodiča koji nas je cijeli dan pratio i ukazivao nam na prirodne i kulturne ljepote samih Brijuna. Duž zapadne istarske obale ima nekoliko skupina otoka među kojima je najzanimljivija, najveća i najrazvedenija Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km2. Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem te je ukupna površina oko 33,9 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8km. Najrazvedeniji su Veliki Brijun (25,9 km) i Mali Brijun (8,3 km). Obale su uglavnom niske i kamenite ali lako pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Nacionalni park Brijuni obuhvaćaju otoci Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv.Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga (Krasnica), Pusti (Madona), Vrsar, Sv.Jerolim i Kozada. Geološki i geomorfološki Brijuni su nastavak zapadne “Crvene Istre”.

 

            Ono što je u prošlosti bilo svojstveno brijunskom otočju je osobita biološka raznolikost zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj podlozi i geomorfologiji, raznolikosti staništa i otočnoj izoliranosti. Prirodnu biološku raznolikost posebno je još obogatio čovjek svojim tradicionalnim gospodarenjem. Veliki Brijun kao najveći otok brijunskog arhipelaga koji je dijelom kultiviran u skladni krajolik travnjaka i pejsažnih parkova, sadrži pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa. Važno je napomenuti da je more gotovo 80% zaštićenog prostora Nacionalnog parka u kojem su sadržani gotovo svi izvorni elementi morskih eko sustava Jadrana. Klima je na Brijunima blaga, mediteranska s mnogo sunca i topline te s dosta vlage u zraku, što omogućuje bujnu vegetaciju i ugodan boravak na otočju. Zimi je prosječna temperatura zraka 6,3, u proljeće 12,2, ljeti 22,2, dok ujesen iznosi 14,8 stupnjeva Celzijevih. Temperatura mora kreće se ljeti od 22 do 25, a temperatura zraka oko 23 stupnja Celzijevih.

 

            Brijune čini specifičnim i vrijednim u krajobraznim relacijama našeg podneblja upravo vegetacijska komponenta. Na Velikom Brijunu ostvaren je izuzetno vrijedan sklad prirodnih i antropogenih elemenata u cjelovitoj slici krajolika. Zauzimanjem nekada poljoprivrednih površina i krčenjem dijela šumskih površina te njihovim pretvaranjem u pejzažne parkove s prostranim otvorenim travnjacima stvoren je izuzetan krajolik jedinstven na hrvatskoj obali Jadrana. Glavnina flornih elemenata na Brijunskom otočju ima prava mediteranska obilježja. Vrijedno je istaknuti da su na otočju pronađene neke vrste biljaka koje su uvrštene u skupinu posebno ugroženih vrsti u Istri (morska makovica, divlji krastavac, neke vrste trava i dr.), a one su na otočju dosta zastupljene i normalno se razvijaju.

    

            Obzirom na tisućljetnu prisutnost čovjeka na brijunskom otočju, životinjski svijet na otocima, posebno na Velikom Brijunu pored autohtonih životinja obogaćen je i mnogobrojnim unešenim vrstama koje nisu svojstvene ovom staništu, ali su se dobro aklimatizirale zahvaljujući gotovo idealnim mikroklimatskim uvjetima. Najveći dio tih unešenih životinja zapravo su darovi eminentnih svjetskih državnika uručeni pokojnom predsjedniku bivše SFR Jugoslavije Josipu Brozu Titu koji je u svojim rezidencijama duž cijelog otočja primao najistaknutije svjetske političke i ostale medijske ličnosti 20. stoljeća. Tako su svoj dom u Nacionalnom Parku Brijuni pronašle zebre, deve, lavovi, tigrovi, medvjedi te ostale životinje među kojima se zasigurno ponajviše ističu indijski slonovi Sony i Lanka, Ghandyev dar Titu i Brijunima. Nažalost velik dio tih životinja je preminuo tako da sada osim Lanke te zebri i ostalih rožastih papkara na samom otočju svakako najpoznatija je papiga iz porodice cacadua, Koki.

 

            Velika krda srndaća slobodno šeću otočjem u potrazi za hranom tako da ambijent samih Brijuna uvelike podjeća na svojevrstan rezervat određenih pasmina. Brijunsko otočje ili brijunski arhipelag danas svakako predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, gdje u okviru tzv. znanstvenog turizma značajno mjesto zauzimaju i paleontološki nalazi tragova kretanja dinosaura, tih veličanstvenih "strašnih guštera" koji su vladali Zemljom oko 160 milijuna godina (od razdoblja gornjeg trijasa, prije oko 220 mil. g., pa do kraja razdoblja krede, prije 65 milijuna godina, kada izumiru. Osim lokaliteta dinosaura Brijunsko otočje se ponosi i proizvodnjom vlastitog maslinovog ulja i maslina koje rastu isključivo na samom otoku, njastarije stablo tih zdravih plodova datira iz 16 stoljeća.

 

            Osim spomenutih lokaliteta žive prirode postoje i arheološka nalazišta koja datiraju iz doba rimskog carstva te ostali religijski objekti, crkvice i kapelice, kamenolomi i ville. Čišćenjem starih kamenoloma od otpadnog kamenja nakupljenog dugotrajnim radom brijunskih kamenorezaca (još od antičkog razdoblja), Alojz Čufar, šumar i projektant svih brijunskih šetnica, oblikovao je brežuljke. Tako su nastala šetališta ugodna u svako doba godine: zaštićena od ljetne žege i hladnih zimskih vjetrova,  postala su omiljena odredišta lječilišnih gostiju. Kochov kamenolom Dr. Robertu Kochu, velikom istraživaču koji je otok oslobodio od malarije, 1905. godine postavljena je spomen ploča.

 

            Sami Brijuni svoju svjetsku slavu ponajviše su stekli zbog nadjenute ekskluzive koju im je priuštio pokojni predsjednik bivše SFRJ. Otočje je zbog političke konotacije bilo zatvoreno za javnost sve do sredine 80'-tih godina prošlog stoljeća kada nakon smrti Tita postaje odredište zanimljivo javnosti. Na Brijunima kao titovi gosti boravili su svi najpoznatiji državnici prošlih vremena od engleske Kraljice, Fiedel Castra, J.F. Kennedy-a, Churchilla, Mao Ce Tung-a, Yassera Arafata, nobelovca za mira Ghandya, Che Gueara-e preko poznatih medijskih ličnosti među kojima je dovoljno spomenuti jednu od najvećih glumica svih vremena Sophiu Loren, Mick Jaggera, John Malkovicha ili našeg pisca Miroslava Krležu i glumca Rade Šerbedžiju. I dan danas jedan dio otočja je zatvoren javnosti i rezerviran za rezidencije predsjednika Republike Hrvatske. U sklopu Brijuna postoji Titov muzej i izložba fotografija sa svim svjetskim i inim moćnicima prošlih vremena kao i titova zbirka prepariranih životinja koje su nekada bile stanovnici ovoga prekrasnog otoka.  
     
    
 

            Nakon višesatnog obilaska tek dijela otoka, što pješke što vozeći se vlakićem, turistički brodić vraća se u luku da pokupi goste iz ovog rajskog komadića zemlje. Mrak je polako počeo osvajati horizonte neba, a nama nije preostalo ništa drugo nego da uspomene koje smo ponijeli sa Brijuna sačuvamo u sjećanju, te prepričavajući ih, potaknemo još mnoge na posjet jednom od najljepših komadića Republike Hrvatske.

About-Us :: Members :: Information :: Gallery :: Member Gallery :: Guest Book :: Contact :: Forum :: Web Mail